U upotrebi je od davnina. Kod nas ima vrlo dugu tradiciju.Na prostoru Srbije i Crne Gore pronađen je veiliki broj predmeta od ćilibara iz različitih perioda i to je jedna od najznačajnijih kolekcija ćilibara na svetu koja se danas čuva u Narodnom muzeju u Beogradu.
Ženska figura, Novi Pazar, VI-V veka pre n.e., Narodni muzej u Beogradu
U kamenom dobu su ga koristili umesto novca. U antici je često povezivan sa različitim verovanjima, nosili su ga kao amajliju i kao nakit. Dodavan je u razne mirisne masti, na Orijentu je bio talisman protiv zlih duhova.
Ćilibar se vadi iz zemlje u rudnicima kao i iz mora a nakon toga se obrađuje na različite načine.
Zanimljivo je da ćilibar može sadržati nečistoće koje su zapravo fosilizovani ostaci kore i iglica drveta bora, a ponekad se u ćilibaru nađu i zarobljene i fosilizovane sitne životinje.
Različiti komadi ćilibara se nalaze od mrvica od 1-2mm do "šipki" pola metra dugačkih i oko 10kg težine. Malo je velikih komada ćilibara poznato - veliki komadi su retkost. Najveći komad ćilibara je 47cm dug i 9.817kg težak. Nalazi se u Berlinu u muzeju prirodnih nauka.
Najpoznatiji primer korišćenja ćilibara je neverovatna ćilibarska soba, poklon ruskom caru Petru Velikom koji je dobio iz Nemačke. Nacisti su je ukrali 1941. i nikad nije pronađena ali je 2003. napravljena replika.